EN HR
  • Promocija knjige – Michael Heinrich: Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije

    18:00, Dvorana Müller

    Sinopsis

    Marx je bezbroj puta proglašen mrtvim, ali njegovo ime i dalje proganja sadašnjost, baš poput bauka komunizma u njegovom slavnom Manifestu. No sto pedeset godina poslije objave prvog toma Kapitala, njegova opus magnuma, Marxovo ime kruži prije svega kao teorijska glasina, glasina koja za sobom vuče nepregledne gomile povijesnog balasta. Ako je i dalje prisutan u političkom imaginariju, onda prije svega kao sablast ideološkog rodonačelnika jednog od velikih totalitarnih zala 20. stoljeća. To je sukus prevladajućeg liberalnog common sensea o Marxu. Široka rasprostranjenost te doxe efektivno je jamstvo njene neupitnosti. Marxa se tako politički i teorijski pokušava staviti ad acta. Ako ipak uvijek iznova izranja, onda zato što se, svim nastojanjima unatoč, ne da svesti na povijest nominalno komunističkih društava, koja su njegovo ime monopolizirala kao izvor vlastite legitimacije.

    Marx je prije svega bio kritičar društvenog sustava s kojim je liberalizam historijski neraskidivo povezan – kapitalizma. No koji je točno sadržaj te kritike? O tome su se vodili (i dalje se vode) intenzivne rasprave, kako unutar ‘marksizma’, tako i među njegovim kritičarima. Sadržajna kompleksnost ali i zahtjevnost jezika na kojemu je pisan, Kapital čine knjigom o kojoj svi imaju predodžbe, ali je malo tko doista i čitao.

    Brojni popularizacijski uvodi pokušavali su premostiti jaz između prosječnog čitatelja i Marxove kritike političke ekonomije (što je podnaslov Kapitala), ali su često u širokoj recepciji zamijenili djelo koje su htjeli približiti. U pravilu, to je plaćeno cijenom ponekad i grubih simplifikacija, a ponekad i grubih distorzija. Tom riziku se izlaže svaki pokušaj uvoda u Marxovu misao. No neki tim minskim poljem ipak uspješnije manevriraju od drugih. Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije Michaela Heinricha u Njemačkoj je vrlo brzo po objavljivanju prvog izdanja 2004. godina postao standardnom ulaznom točkom u Marxovu misao. Za to postoje dobri razlozi: jasnoća, razumljivost i sistematičnost Heinrichova uvoda su bez konkurencije, didaktički on je remek-djelo. Objavljivanje prijevoda u izdanju Centra za radničke studije, trebalo bi osigurati veći stupanj teorijske odgovornosti u javnom baratanju Marxovim imenom. Ili, drugačije rečeno: tko želi ozbiljno odgovoriti na pitanje o aktualnosti Marxa danas, odsad će to argumentacijski morati činiti na nivou koji je svojim uvodom zadao Michael Heinrich.

    Knjigu možete preuzeti u PDF-u na linku:
    http://www.rosalux.rs/bhs/uvod-u-marxovu-kritiku-politicke-ekonomije

    U promociji knjige sudjeluju Stipe Ćurković i Dean Duda, a moderira Marko Kostanić. 

    Dvorana Müller
    15.5. Ponedjeljak, 18:00

  • Predavanje Costas Lapavitsas: Financijalizacija i novac kao odnos – primjer Grčke

    19:00, Velika dvorana

    Sinopsis

    Kapitalizam u svojoj imperijalističkoj fazi najjasnije se izražava razvojem financijskog kapitala. Taj amalgam industrijskog i bankarskog (bilo investicijskih bilo komercijalnih banaka kao i društava unutar kojih djeluju) kapitala ostvario je daljnji razvoj financijalizacijom.

    Kako se financijalizacija ostvarila u Grčkoj i u kakvom je odnosu prema tamošnjem postojećem monetarnom sistemu?

    Profesor Lapavitsas će obrazložiti svoju perspektivu zašto Grčka treba istupiti iz Eurozone (kao što je i većina Grka na referendumu prije dvije godine to zahtijevala) i to dovesti u kontekst s analizom kapitala kao društvenog odnosa te jedne od njegovih formi, novca.

    Costas Lapavitsas (1961), grčki je marksistički ekonomist i profesor ekonomije na Sveučilištu u Londonu. Bio je izabrani parlamentarni zastupnik SYRIZA-e, koji je kasnije prešao u stranku Popularnog jedinstva. Studirao je na LSE-u (MA, 1982) i doktorirao na Birkbeck College-u Sveučilišta u Londonu (PhD, 1986). Njegov istraživački interes uključuje vezu između financija i ekonomskog razvoja, strukturu financijskih sistema te evoluciju i funkcioniranje japanskog financijskog sistema. Poznat je po svojoj kritici europske i grčke dužničke krize te same Europske unije. 2007. godine osnovao je RMF (Research on Money and Finance), međunarodnu mrežu političkih ekonomista s fokusom na evoluciju suvremenog kapitalizma. Uz to, kolumnist je za britanski The Guardian. Neki od njegovih radova su: Financialised Capitalism: Expansion and Crisis (2009), Social Foundations of Markets, Money and Credit (2003), Political Economy of Money and Finance (1999).

    Predavanje moderira Dimitrije Birač. 

    Velika dvorana
    15.5. Ponedjeljak, 19:00

  • Predavanje J.K.Galbraith: Politička ekonomija globalizacije, razvoj nejednakosti

    21:00, Velika dvorana

    Sinopsis

    Rastuće ekonomske nejednakosti u svijetu posljednjih su godina postale jedna od ključnih tema ekonomske znanosti. S druge strane, globalni rast je usporio, a trendovi konvergencije naglo su zaustavljeni nastupom Velike recesije (2007-2009). Uz primjetne trendove sve većih nejednakosti dohotka i bogatstva, zaoštravaju se unutarnji društveni sukobi zbog narušene funkcionalne distribucije u uvjetima stagnacije.

    No, strukturna nejednakost sve je više evidentna i u vladajućim uvjetima razmjene, asimetriji vjerovničko-dužničkih odnosa i dominaciji financijskih tržišta u globalnim ekonomskim procesima. James T. Galbraith će kao nositelj UTIP-a diskutirati upravo o vezi nejednakosti i ekonomskog rasta te ulozi procesa ubrzane financijalizacije u kontekstu političko-ekonomske situacije u SAD-u te izbora Donalda Trumpa za predsjednika.

    James K. Galbraith (1952) profesor je na Sveučilištu u Texasu i jedan od najpoznatijih suvremenih heterodoksnih  ekonomista. Istraživač je i na Levy ekonomskom institutu Bard College-a te član izvršnog odbora Svjetske ekonomske asocijacije. Studirao je na Harvardu (B.A., 1974), a doktorirao na Yaleu (PhD, 1981). Dobitnik je Marshallove stipendije za King’s College, Cambridge. 2010. godine, izabran je na Accademia Nazionale dei Lincei. 2012. bio je predsjednik Asocijacije za evolucijsku ekonomiku. 2014. dobio je Leontijevljevu nagradu za doprinose razvijanju i širenju ekonomske misli. 2015. bio je savjetnik Y. Varoufakisu u grčkoj vladi, a 2016. B. Sandersu u predsjedničkoj kampanji. Sin je slavnog John Kennetha Galbraitha i brat Petera Galbraitha, prvog veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj.

    Uz navedeno, nositelj je i UTIP (University of Texas Inequality Project) istraživačkog projekta, koji za cilj ima mjerenje i objašnjavanje nejednakosti dohodaka diljem svijeta. Uslijed i nakon financijske krize, istaknuo se snažnim kritikama Washingtonskog konsenzusa i politika slobodnog tržišta, nudeći zauzvrat postkejnzijanska rješenja.

    Predavanje moderira Dimitrije Birač

    Velika dvorana
    15.5. Ponedjeljak, 21:00

Sljedeći
Prethodni

Izdvojeno