EN HR
  • Socijalna reprodukcija, rodni odnosi i uspon ekstremne desnice

    17:00, Dvorana Müller

    Sinopsis

    Giovanna Vertova: Iznijet ću feministički pregled krize uz teorijsku artikulaciju kapitalizma, proizvodnje i socijalne reprodukcije.

     

    Michael Heinrich: Govorit ću o porastu novih ekstremno desnih pokreta sa snažnim antifeminističkim impulsom (primjerice, u Njemačkoj je kreiran izraz „Genderwahn“, odnosno „rodno ludilo“) te neadekvatnim odgovorima koje na to pružaju dijelovi ljevice. Iako će se moji primjeri temeljiti na njemačkom iskustvu, slične tendencije prisutne su i u Italiji, Francuskoj te SAD-u.

     

    Riccardo Bellofiore / Crveno, ružičasto i zeleno. Neprikladna razmatranja o centralnosti radnika, feminizmu i ekološkoj kritici

    / Još od 1970-ih, na djelu je dijalektika između feminizma, ekologa i marksista. Feminizam i zeleni mislioci snažno zagovaraju protiv ahistorijske centralnosti proizvodnje te stajališta rada koje se atribuira Marxovoj misli. Većina kritika bile su na mjestu, kako protiv stare, tako i protiv nove ljevice. Međutim, neke od kritika afirmiraju ideju da je centralnost proizvodnje u kapitalizmu samo patrijarhalna, ideološka iluzija, odnosno rezultat (hajdegerijanske) ljudske dispozicije manipuliranja svijetom. Drugi inzistiraju da je Marx propustio uključiti kućanski rad i rad brige u proizvodni rad (koji stvara višak vrijednosti). Sve su ove pozicije i danas utjecajne te ozbiljno falsificiraju srž Marxove kritike političke ekonomije i radne teorije vrijednosti. Marx želi teorijski i praktički dokinuti stvarnu, a ne imaginarnu centralnost proizvodnje. Treba razumjeti da je stajalište rada kod Marxa krucijalno upravo zato da bi se prekinulo s hijerarhijskim predstavljanjem društvenih subjekata, koje se nalazilo u srži svakog dosadašnjeg marksizma. Pozicija koja se danas nastavlja na Marxa mora raskrstiti s marksizmima.

    Giovanna Vertova je diplomirala ekonomiju i društvene znanosti na Sveučilištu Bocconi u Milanu, a doktorirala ekonomiju na Sveučilištu u Readingu (UK). Radila je kao istraživačica na Sveučilištu Manchester Metropolitan. Od 2002. godine istraživačica je i predavačica političke ekonomije na sveučilištu u Bergamu. Trenutno predaje ekonomiju glavnih geografskih područja i političku ekonomiju (na Odsjeku za pravo).

     

    Moderira: Toni Prug

    Raspored projekcija

    Dvorana Müller
    16.5. Četvrtak, 17:00

  • Boris Buden: Što nakon Hrvata? Od nacije bez jezika do jezika bez nacije

    19:00, Velika dvorana

    Sinopsis

    Pored već notornog odumiranja vrstâ, fokus na globalnim forumima odnedavno se sve više pomiče na novu vruću temu katastrofičnih fantazija – odumiranje svjetskih jezikâ. U oba slučaja uzročnik se traži u prirodnim i društvenim transformacijama izazvanim globalizacijom. Kada je međutim riječ o posljedicama, daleko je manje jasno što sa sobom donosi odumiranje jezikâ. To pitanje od posebne je važnosti za male jezike društava čiji su ekonomski potencijali, politička moć i kulturni utjecaj relativno ograničeni. U Hrvatskoj, začudo, malo je interesa za ovu temu. Nacija koja je gotovo patološki opsjednuta svojim jezikom, a koja inače svakodnevno paničari oko svog biološkog odumiranja, čini se da uopće nije impresionirana prijetnjom svoje skore jezične propasti. Otkuda ovo sljepilo prema najvećoj prijetnji nacionalnom identitetu? Što i kako ćemo govoriti nakon Hrvata? I naravno, kakve veze ima sve to s ustašama i partizanima?

     

    Boris Buden, filozof, publicist, kulturni kritičar i prevoditelj. Piše eseje i članke s područja filozofije, politike, kritike kulture i umjetnosti. Na Zagrebačkom sveučilištu diplomirao je filozofiju, uz dopunske studije marksizma. Doktorirao je iz teorije kulture na Humboldtovu univerzitetu u Berlinu. Eseje je tokom devedesetih objavljivao uglavnom u Arkzinu, čiji je bio i urednik. Živi i radi u Berlinu.

     

    Moderira: Alen Sućeska

    Raspored projekcija

    Velika dvorana
    16.5. Četvrtak, 19:00

  • Na putu (Continuer)

    20:00, Dvorana Müller

    Info

    Redatelj: Joachim Lafosse
    Scenarist: Joachim Lafosse, Thomas Van Zuylen (adaptacija novele "Na putu" autora Laurenta Mauvigniera)
    Producent: Sylvie Pialat, Jacques-Henri Bronckart, Benoît Quainon, Olivier Bronckart
    Produkcijska kuća: Versus Production, Les Films du Worso, Prime Time, Winnipeg et Johnny Jane, Le Pacte, RTBF, VOO, Be Tv
    Direktor fotografije: Jean-François Hensgens
    Montaža: Yann Dedet
    Glumci: Virginie Efira, Kacey Mottet-Klein, Diego Martin, Mairambek Kozhoev, Damira Ripert

    Zemlja: Belgija, Francuska
    Godina: 2018.
    Trajanje: 84'

    Sinopsis

    Razvedena majka Sybille odlučuje povesti sina Samuela na dugo putovanje kroz Kirgistan. Dok im društvo prave dva konja, majka i sin suočavaju se s veličanstvenim krajolikom, opasnostima, lokalnim stanovnicima i prije svega, jedno s drugim. Film se temelji na romanu Continuer uvaženog pisca Laurenta Mauvigniera (2016.), a premijerno je prikazan na Danima autora u Veneciji 2018. godine. Belgijski redatelj Joachim Lafosse vraća se na ZFF nakon filmova Izbezumljenost (najbolja glumica u programu Izvjestan pogled u Cannesu) i Bijeli vitezovi (nagrada za režiju na San Sebastiánu).

    Nagrade i festivali

    Venice Film Festival 2018 – Venice Days
    Zagreb Film Festival 2018 - pobjednik natjecateljskog programa PLUS

    Životopis redatelja

    Joachim Lafosse režirao je nekoliko uspješnih dugometražnih filmova: Folie privée (Locarno), To se zove sreća (Grand Prix, Premiers Plans; Locarno), Privatno vlasništvo (Venecija), Izbezumljenost (najbolja glumica u programu Izvjestan pogled u Cannesu), Bijeli vitezovi (najbolja režija na San Sebastiánu; ZFF 2016.) i Nakon ljubavi (15 dana autora).

    Raspored projekcija

    Dvorana Müller
    16.5. Četvrtak, 20:00
    18.5. Subota, 19:30
    21.5. Utorak, 18:30
    23.5. Četvrtak, 21:15

    Kupi ulaznice

  • Didier Eribon: Je li vrijeme za klasni coming out? / Rasprava o knjizi Povratak u Reims

    21:00, Velika dvorana

    Sinopsis

    Knjiga Povratak u Reims nezaobilazni je predmet rasprave posljednjih nekoliko godina, pogotovo u njemačkom i anglosaksonskom govornom području. Eribon proširuje Bourdieuov pojam autoanalize, pretvarajući ga u novi žanr koji osobnu ispovijest o podrijetlu i odrastanju povezuje sa sociološkom studijom i političkim manifestom. U knjizi se prikaz i analiza ideološke preobrazbe radničke klase izmjenjuje s prikazom sukoba autora i društvenih normi u procesu postajanja subjektom te s političkom artikulacijom sukoba ili preklapanja različitih društvenih identiteta. U raspravi s autorom knjige posebno ćemo se usredotočiti na sukob klasnog i homoseksualnog identiteta, koji prožimlje čitavu knjigu, kao i na poziv autora knjige na klasni coming out, na iznošenje iskustva srama i nelagode života u radničkoj klasi, na mapiranje i kritičku analizu tog iskustva, kako bismo ga na koncu pretvorili u političku energiju.

     

    Predavanje će biti organizirano u suradnji s Multimedijalnim institutom.

     

    Didier Eribon (1953) je francuski sociolog i filozof. Profesor je na Fakultetu društvenih i humanističkih znanosti u Amiensu i na Dartmouth Collegeu u Sjedinjenim Državama. Također je dugogodišnji gostujući predavač na Berkeleyju i Princetonu. Didier Eribon je i autor brojnih djela iz područja sociologije, filozofije i povijesti ideja: Michel Foucault i njegovi suvremenici (1994), Razmišljanja o gej pitanju (1999), Hereze: razmišljanja o teoriji seksualnosti (2003), Umaknuti psihoanalizi (2005), Povratak u Reims (2009) itd. 

     

    Moderiraju: Leonardo Kovačević i Milena Ostojić

    Raspored projekcija

    Velika dvorana
    16.5. Četvrtak, 21:00

Sljedeći
Prethodni

Izdvojeno