EN HR
  • 2.veljača

    Devedeseta obljetnica kina!

    U 2015. godini, točnije 8. travnja, kino Europa obilježava veliku obljetnicu: 90 godina od otvaranja! Spomenutog je datuma, naime, na zagrebačkoj adresi Varšavska 3 otvoreno najveće i najsuvremenije kino na ovim prostorima, zahvaljujući agažmanu i sredstvima obitelji Müller.

     

    Zgrada kina, koje je do 1990-ih nosilo imena ‘Balkan-Palace’ i ‘Balkan’, sagrađena je po principu tada aktualne montažne gradnje sa željeznim skeletonom kao osnovnim konstruktivnim elementom obloženim dekorativnim oplatama. Postsecesijski i klasicistički dekorativni detalji interijera u velikoj su mjeri očuvani u originalnim oblicima, dok je interijer velike kino dvorane izvorno očuvan, s iznimkom sjedalica koje su naknadno zamijenjene novima. Stoga ovo kino predstavlja jedan od najatraktivnijih i najvrednijih gradskih prostora iz toga vremena. Godine 2013. Ministarstvo kulture donijelo je Rješenje kojim je kino Europa proglašeno zaštićenim kulturnim dobrom i nacionalnim blagom Republike Hrvatske, utvrdivši da je “zgrada jedinstven i bitan tvorbeni čimbenik kulturno-povijesnog identiteta i urbanog tkiva središnjega gradskog prostora te da ima presudan utjecaj na sliku grada u cijelosti”.

     

    Značajno je i da je kino Europa ujedno najstarije gradsko kino s kontinuiranim namjenskim djelovanjem od svog otvaranja. Ovaj je kontinuitet zamalo narušen tijekom nedavne turbulentne povijesti zgrade; naime, 2006. godine kinu je priprijetilo zatvaranje i prenamjena, sudbina koja je dočekala većinu gradskih kino dvorana. Međutim, akcijom ‘Daj mi kino!’, u ogranizaciji Zagreb Film Festivala i Hrvatskog filmskog saveza, zatvaranje je spriječeno, a u javnosti je pokrenuto pitanje prepoznavanja važnosti hrvatske kinomreže, s posebnim naglaskom na nekomercijalne filmske sadržaje. Kao rezultat toga, uslijedio je i sudbonosan potez gradskih vlasti, čijom je odlukom Grad Zagreb otkupio kino. Početkom 2008. upravljanje kinom povjereno je Umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festival. Otad je zgrada kina postala centar suvremenog svjetskog i domaćeg nezavisnog i nekomercijalnog filma, u kojem se svake godine (uz bogati redovni kino repertoar) održi gotovo 20 filmskih festivala i manifestacija, kao i brojne filmske premijere i druga filmska događanja, predavanja, okrugli stolovi, paneli, izložbe i sl.

     

    Godine 2013. otvorena je i druga kino dvorana - dvorana Müller. Smještena na katu, u prostoru bivše čekaonice, ova dvorana (s kapacitetom od 40-ak sjedala) nosi ime obitelji zaslužne za izgradnju kina. Iste je godine promijenjena i projekcijska oprema u velikoj dvorani, te se sada nova birana filmska ostvarenja nekih od najzanimljivijih i najcjenjenijih autora prikazuju osuvremenjenim DCP projekcijskim sustavom s najkvalitetnijih digitalnih formata.

     

    Proteklu godinu obilježila je jedna iznimno bitna novina - pokretanje Kina Bibijada, cjelogodišnjeg filmskog programa koji najmlađoj publici donosi odabrane naslove recentne europske i svjetske nezavisne kinematografije, dok je u prvim danima 2015. godine unutar redovnog kino programa uvedena još jedna dugo iščekivana novost. Odsad se, naime, svakoga utorka jedan od filmova s redovnog repertoara prikazuje, osim uz standardne hrvatske titlove, i s titlovima na engleskom jeziku. Program pod nazivom ‘Subtitled Tuesdays’ odgovor je na rastuće potrebe publike, koja sve više uključuje turiste i strane državljane s prebivalištem u Hrvatskoj. Posljednjih godina Zagreb Film Festival, u suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom, u kinu organizira filmsko-glazbene projekcije kultnih nijemih filmova. Vrlo popularan program ‘Fil(m)harmonije’ dosad je zagrebačkoj publici omogućio uživanje u ‘Nosferatuu’ F. W. Murnaua, ‘Krstarici Potemkin’ Sergeja Eisensteina i ‘Cirkusu’ Charlieja Chaplina, prikazanih uz glazbenu pratnju orkestra Zagrebačke filharmonije.

     

    U godinama i desetljećima koje dolaze kino Europa nesumnjivo će očuvati i učvrstiti svoju ulogu u kulturnom životu grada Zagreba te poziciju lokalnog i regionalnog središta nezavisne svjetske kinematografije. Programska raznolikost, edukacija i upoznanje s domaćom i stranom filmskom i kulturnom produkcijom pritom nastavljaju biti glavne odrednice u djelovanju ovog 90-godišnjeg kultnog zagrebačkog kina!