EN HR
  • 7.rujan

    Film o „najvećem šoping centru Balkana“ u kinu!

    Od nedjelje, 10. rujna našem redovnom repertoaru pridružuje se nostalgični, mozaični dokumentarac 'Trst, Jugoslavija' redatelja Alessija Bozzera o vremenu kada se masovno putovalo preko granice po komadić kapitalističkog sna, a Piazza Ponterosso u središtu Trsta postala je omiljena šoping destinacija svakog građanina Jugoslavije. 

     

    Mnogi se još uvijek s osmjehom prisjećaju vremena kada su po svoje prve traperice, kožne čizme, jakne ili dječju lutku odlazili u Italiju, točnije Trst. Sedamdesetih i osamdesetih godina trg Ponterosso bio je najveći šoping centar Balkana, središte izobilja, mjesto sudara kapitalizma i komunizma, za nas prozor u daleki zapad, a  za njih dodir s tajnovitim istokom. Milijuni stanovnika bivše države jednom ili dva puta godišnje pripremali su se za dug, ali uzbudljiv put autobusom, vlakom ili fićom u talijansku trgovačku meku vraćajući se obiteljima, susjedima i prijateljima punih ruku uz najrazličitije priče s talijansko-jugoslavenske granice.

     

    Takve duhovite, nostalgične i danas pomalo nevjerojatne anegdote ispričane su u talijansko-hrvatsko-bosanskoj koprodukciji 'Trst, Jugoslavija'. Brojne arhivske snimke prepunog Ponterossa, nepreglednih štandova i autobusa koji "već trube" prate sjećanja na skrivanje deviza u termosicama, švercanje kave u stropu vlaka, krijumčarenje vina u bocama mlijeka i oblačenje čak devet pari traperica, sve kako bi se izbjegla carina. Bilo je to doba buđenja jeans kulture. Dosad isključivo radničke hlače postale su obilježje mladenačkog bunta, uniforma novog revolucionarnog duha pa na kraju i nezaobilazni statusni simbol. Trgovine su bile preplavljene trapericama među kojima se kao prva istaknula marka Rifle od koje je i nastao kolokvijalni naziv za prepoznatljive plave hlače.

     

    Odlazak u Trst osim ekonomsko-trgovačkog fenomena bio je i političko-društvena iznimka koja je dokazivala mogućnost suradnje blokovski opredijeljene Italije i komunističke, nesvrstane Jugoslavije. Geopolitičku stranu tršćanske hiper kupovine u filmu objašnjavaju regionalni stručnjaci i povjesničari, a priče malog čovjeka iz svoje su perspektive dočarali redatelj Edo Galić, glumac Rade Šerbedžija, pjevač Goran Bregović i mnogih drugih svjedoci tog vremena. 

Izdvojeno