Redatelj: Muharrem Fejzo, Fehmi Oshafi
Scenarist: Skënder Plasari
Direktor fotografije: Ilia Terpini
Glazba: Tasim Oshafi
Glumci: Albert Vërria, Nikolin Xhoja, Flora Mërtiri, Zagorka Shuke, Ismail Zhabjaku, Lazër Filipi, Robert Ndrenika.
Zemlja: Albanija
Godina: 1972.
Trajanje: 95'
Nikad nije objašnjeno zašto je albanska diktatura između 1968. i 1973. godine dozvolila određeni stupanj umjetničke slobode. No iz ovog kratkog proplamsaja kreativne ekspresije proizašla je vedra komedija Patrijarh. Ostarjeli partizan skoro poludi nakon što otputuje iz svojeg sela u glavni grad kako bi razumio napredak koji su žene postigle tijekom socijalizma. Živahni Patrijarh sadrži mnoge stilističke i tematske postupke koji su bili neuobičajeni za albansku inačicu socrealističkog filma. Godinu dana nakon što je film snimljen, umjetnička sloboda naglo je obustavljena. Blistavo obećanje Patrijarha ugašeno je…
Film prikazujemo u sklopu Filmskih mutacija: Festivala nevidljivog filma i programa Slike opsade: Albanski zaboravljeni film. Ulaz je slobodan!
Od svih istočnoeuropskih zemalja nijedna nije tako tajnovita kao Albanija. Sve do pada Berlinskog zida ova marksistička diktatura bila je izolirana poput Sjeverne Koreje. Njezin apsolutni vođa Enver Hodža (1908.-1985.) zabranio je organiziranu religiju, putovanja, čak i davanje djeci kršćanskih ili muslimanskih imena. Zbog gledanja stranog filma ili televizije mogli ste završiti u zatvoru zbog izlaganja “štetnom utjecaju stranih sila i njihove propagande.” Tijekom 1970-ih redatelj Werner Herzog bio je toliko fasciniran albanskim mentalitetom opsade da je hodao čitavom dužinom njezinih zatvorenih granica.
Dva i pol desetljeća nakon pada državnog jednostranačkog režima, i dalje jako malo znamo o albanskom filmu. Tijekom četiri i pol desetljeća komunističke vladavine filmaši iz kompleksa Kinostudio koji su izgradili Sovjeti proizveli su 232 igrana filma, tisuće dokumentaraca, filmskih žurnala i stotine animiranih filmova. Iako su filmovi većinom opterećeni marksističkom propagandom, niz ovih rijetko viđenih filmova čini važan doprinos svjetskom filmskom kanonu. Pod selektorskom palicom Iris Elezi koja je nedavno imenovana ravnateljicom Albanskog državnog filmskog arhiva, program Slike opsade: Albanski zaboravljeni film donosi izbor ključnih filmova nastalih u sklopu Kinostudija. Iako Albanci i dalje neprestano gledaju ove filmove na televiziji, gotovo nijedan od njih nije prikazan izvan Albanije. Iris Elezi zajedno s redateljima Thomasom Logorecijem i Fatmirom Koçijem pokušat će odgovoriti na upite publike o povijesnoj pozadini ovih filmskih slika najzaboravljenijih preživjelih koje je Europa najviše zaboravila.
