Znanstvenostručni skup 'Postmedijske i izvaninstitucionalne umjetničke prakse od 60-ih godina nadalje' svojevrsna je međunarodna platforma znanja, koja se održava u suradnji Akademije likovnih umjetnosti i Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba. U dijalogu i kroz suradnju stručnjaka koji djeluju u raznim institucijama i/ili izvan njih (znanstveni instituti, visoko obrazovanje, umjetničke akademije, muzejska i galerijska djelatnost, NGO, nezavisni kustosi i istraživači, umjetnici, kritičari) istražit će se značajne postmedijske umjetničke pojave koje su obilježile posljednjih pedesetak godina na prostoru Srednje i Jugoistočne Europe.
Nakana projekta je istražiti utjecaj institucija na umjetničke fenomene u prvim poslijeratnim desetljećima, te njihovu uvjetovanost političkim i društvenim okolnostima. Izvaninstitucionalne nezavisne umjetničke prakse (samoinicirani projekti, performansi, akcije umjetnika, događanja u privatnim prostorima) razmotrit će se izvan uobičajene modernističke (redukcionističke) logike, a osobit interes poklanja se medijima čiji identiteti nisu fiksirani u vremenu, već su podložni promjenama značenja i tumačenja.
Period postojanja Berlinskog zida, koji je podignut 1961. i srušen 1989., označava važnu dionicu hladnoratovskog perioda u podijeljenoj Europi. U odnosu na to razdoblje namjerava se razmotriti na koji su način umjetničke prakse nastajale i trajale iza tzv. željezne zavjese, koje su im specifičnosti i zajednička mjesta koja dijele s eksperimentalnim umjetničkim praksama Zapada. Razmotrit će se postojeći kontakti između umjetnika i teoretičara Istoka i Zapada.
Namjera ovog skupa je omogućiti mladim generacijama da inovativno djeluju u području jezika sposobnog za stvaranje novih pojmova, te novih oblika komunikacije. Znanstvenostručni skup u potpunosti je posvećen važnoj europskoj kulturnoj dimenziji; uz istodobno očuvanje posebnosti različitih sredina, izlaganjima i panel-diskusijama želi se pridonijeti promociji zajedničkog umjetničkog, kulturalnog i inovativno-stvaralačkog okvira. Na taj način zalažemo se za novu publiku (uz naglasak na edukaciji mlađih generacija) kojoj se sadržaji prenose na inovativan i stimulativan način kroz niz radionica i izravnih susreta s akterima umjetničke scene.
Gosti predavači: Ryszard Wasko, Reinhard Braun, Dalibor Martinis, Krešimir Purgar, Liesbeth Decan, Katarzyna Kozyra, Ivana Keser Battista, Fabio Cavallucci, Bojan Mucko, Falk Messerschmidt, Igor Španjol i Tanja Vrvilo.
Organizacija: Sandra Križić Roban (Institut za povijest umjetnosti) i Leonida Kovač (Akademija likovnih umjetnosti)
Raspored predavanja:
Petak, 28.11.2014.
10:00 – 10:45 Ryszard Wasko: Ryszard Waśko je…
10:45 – 11:30 Ivana Keser Battista: Nemjesta: strategije i prakse djelovanja
11:30 – 12:15 Bojan Mucko: Koji znaci kakvih vremena?
Rasprava
12:30 - 13:30 Pauza za ručak
13:30 – 14:15 Krešimir Purgar: Anti-slika ili apsolutna slika? Slikarstvo Julija Knifera u doba digitalne reprodukcije
14:15 – 15:00 Reinhard Braun: Fotografija iza režima vidljivosti
15:00 – 15:45 Falk Messerschmidt: Konfabulacije – tlapnje samotnog ikonodula
Rasprava
Subota, 29.11.2014.
10:00 – 10:45 Katarzyna Kozyra: Dvije situacije za biti umjetnicom
10:45 – 11:30 Igor Španjol: OHO kao Istočni Konceptualizam
11:30 – 12:15 Liesbeth Decan: Slučaj Belgije: Postmedijski i institucionalni ambigviteti u radu Broodthaersa, Charliera i Geysa
Rasprava
12:30 - 13:30 Pauza za ručak
13:30 – 14:15 Dalibor Martinis: O projektu: DM razgovara sa DM, 1978.-2077.
14:15 – 15:00 Tanja Vrvilo: James Benning. Politike izmještanja
15:00 – 15:45 Fabio Cavallucci: Umjetnost i feminizam: dvije studije slučaja
Rasprava
